Objavljeno: 25.09.2026. · ISO 14001

Izmjene Zakona o klimatskim promjenama 2026: šta firme u Crnoj Gori treba da znaju

Objavljuje: ConsultHQ

Crna Gora je 2026. dodatno uredila klimatsku neutralnost, praćenje emisija i obaveze određenih operatera kroz novi klimatski regulatorni okvir.

Crna Gora od 28. maja 2026. primjenjuje izmjene Zakona o klimatskim promjenama 70/2026. Izmjene preciziraju cilj klimatske neutralnosti do 2050. i dodatno uređuju praćenje, izvještavanje i verifikaciju emisija iz pomorskog saobraćaja. Za dio industrijskih operatera važan je i širi sistem dozvola, monitoringa i emisionih kredita uređen Zakonom i novim podzakonskim aktima.

Ovo ipak nije propis koji svakoj kompaniji automatski uvodi obavezu izračunavanja korporativnog carbon footprinta.

Direktne regulatorne obaveze zavise od djelatnosti, vrste postrojenja i toga da li kompanija spada među operatere ili druge subjekte obuhvaćene Zakonom.

Za ISO 14001 kompanije značaj je širi.

Klimatske promjene postaju sve važniji dio regulatornog i poslovnog konteksta koji treba pravilno povezati sa sistemom upravljanja životnom sredinom.

Zakon 70/2026 važi od 28. maja 2026.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o klimatskim promjenama objavljen je u „Službenom listu Crne Gore“ broj 70/2026 od 20. maja.

Stupio je na snagu 28. maja 2026. godine.

Njime je izmijenjen Zakon o klimatskim promjenama 149/2025, koji predstavlja osnovni savremeni klimatski zakon Crne Gore.

Važeći okvir zato treba navoditi kao:

Zakon o klimatskim promjenama („Sl. list CG“, br. 149/2025 i 70/2026).

Crna Gora je precizirala cilj klimatske neutralnosti do 2050.

Jedna od centralnih izmjena odnosi se na član 3.

Aktuelni tekst Zakona propisuje da ukupne emisije svih gasova sa efektom staklene bašte iz svih sektora treba da budu uravnotežene sa ponorima najkasnije do 2050. godine, radi postizanja nultog neto nivoa emisija.

Nakon toga predviđaju se mjere usmjerene prema negativnim emisijama.

Vlada je izmjenu obrazložila potrebom dodatnog usklađivanja sa politikama Evropske unije i preciziranja nacionalnog cilja klimatske neutralnosti.

To je prvenstveno nacionalni strateški cilj.

Ne znači da svako pravno lice pojedinačno mora postići net-zero do 2050. samo na osnovu ove odredbe.

Direktne obaveze kompanija zavise od djelatnosti

Ovo je najvažnija granica za poslovni sektor.

Zakon obuhvata različite kategorije subjekata i aktivnosti, među kojima su određena stacionarna postrojenja, regulisani subjekti, operatori vazduhoplova i brodarska društva. Aktuelni tekst takođe uređuje verifikaciju izvještaja o emisijama i rad akreditovanih verifikatora.

Zato nije ispravno svakom ISO 14001 klijentu reći da mora dobiti dozvolu za emisiju gasova sa efektom staklene bašte.

Prvo treba utvrditi da li njegova djelatnost uopšte ulazi u regulatorni obuhvat.

Nova Uredba 116/2026 dodatno uređuje postrojenja sa emisijama

Od 13. avgusta 2026. važi nova Uredba o aktivnostima, odnosno djelatnostima koje emituju gasove sa efektom staklene bašte za koje se izdaje dozvola za emisiju i dodjeljuju emisioni krediti.

Objavljena je u „Službenom listu Crne Gore“ broj 116/2026.

Ona zamjenjuje prethodnu uredbu iz ove oblasti.

Za industrijske kompanije koje upravljaju obuhvaćenim postrojenjima upravo ovaj podzakonski akt postaje posebno važan za procjenu regulatornih obaveza.

Dozvola za emisiju povezana je sa planom praćenja

Aktuelni regulatorni obrasci za dozvolu za emisiju gasova sa efektom staklene bašte pokazuju da se dozvola izdaje operateru stacionarnog postrojenja za određenu aktivnost i lokaciju.

Uz dozvolu se odobrava i plan praćenja emisija, koji čini njen sastavni dio.

To znači da compliance nije ograničen na dobijanje jednog rješenja.

Operater mora imati sistem kojim prati relevantne emisije na način koji odgovara odobrenom planu.

Monitoring emisija mora dati pouzdane podatke

Aktuelni propisi o praćenju emisija zahtijevaju kompletnost, dosljednost, uporedivost, transparentnost i tačnost podataka.

Kod obuhvaćenih stacionarnih postrojenja i drugih regulisanih subjekata monitoring treba da pokrije relevantne procese i izvore emisija.

Za kompaniju to znači da emisijski podatak nije samo godišnja cifra.

Treba imati trag kako je nastao, koje aktivnosti obuhvata i koja metodologija je korišćena.

Takav sistem ima jasne dodirne tačke sa kontrolom dokumentovanih informacija i podataka unutar ISO 14001.

Izvještavanje i verifikacija postaju važan dio dokazivanja

Zakon uređuje i verifikaciju izvještaja o emisijama gasova sa efektom staklene bašte.

Verifikator je akreditovano pravno lice koje provjerava izvještaj prema zahtjevima Zakona i povezanih propisa.

To je važna razlika između internog podatka i regulatorno verifikovanog izvještaja.

Kompanija može interno pratiti mnogo klimatskih KPI-jeva.

Ali tamo gdje zakon traži formalnu verifikaciju, treba ispuniti specifičan regulatorni postupak.

Emisioni krediti nijesu samo buduća EU tema

Crna Gora već ima sistem emisionih kredita za obuhvaćena stacionarna postrojenja.

Vlada je, na primjer, za 2024. godinu donosila odluke o besplatnim emisionim kreditima za određene operatere stacionarnih postrojenja i organizovala aukcije za preostale kredite.

Novi Zakon i Uredba iz 2026. taj sistem dalje uređuju.

Zato kompanije koje ulaze u obuhvat ne treba da posmatraju klimatski zakon samo kao stratešku državnu politiku.

Za njih može imati direktan finansijski i operativni efekat.

Pomorski sektor dobija detaljniji MRV okvir

Izmjene Zakona 70/2026 posebno su važne za pomorski saobraćaj.

Vlada navodi da se njima unapređuje normativni okvir za praćenje, izvještavanje i verifikaciju emisija gasova sa efektom staklene bašte iz brodova.

To uključuje planove praćenja, metodologiju monitoringa, verifikaciju i akreditaciju verifikatora.

Za većinu standardnih industrijskih ili uslužnih kompanija ovo neće biti neposredna obaveza.

Za brodarska društva i povezane subjekte može biti vrlo značajno.

Zakon o klimatskim promjenama nije isto što i ISO 14001

ISO 14001:2026 je međunarodni standard sistema upravljanja životnom sredinom.

Zakon o klimatskim promjenama je regulatorni propis.

ISO sertifikat zato ne zamjenjuje dozvolu za emisiju, plan monitoringa, izvještaj ili drugu zakonsku obavezu kada se ona primjenjuje.

Ali ISO 14001 daje dobar upravljački okvir kojim kompanija može te obaveze povezati sa svojim procesima.

Posebno kroz:

• obaveze usklađenosti;
• ekološke aspekte;
• rizike i prilike;
• ciljeve;
• monitoring i mjerenje;
• upravljanje dokumentovanim informacijama;
• interne provjere.

Klimatske promjene su relevantne i firmama koje nijesu direktno u ETS režimu

Kompanija možda nije operater postrojenja za koje se izdaje dozvola za GHG emisije.

I dalje može imati poslovne rizike povezane sa klimatskim promjenama.

To mogu biti:

• visoke temperature;
• nedostatak vode;
• prekidi u lancu snabdijevanja;
• promjena troškova energije;
• zahtjevi međunarodnih kupaca;
• povećani rizik od požara, poplava ili drugih ekstremnih događaja.

ISO 14001:2026 daje klimatskim pitanjima veći značaj unutar razumijevanja konteksta organizacije i ekološkog sistema.

Zato regulatory compliance i climate-risk management nijesu ista stvar.

Ali ih ozbiljan EMS treba povezati.

Nije svakoj kompaniji potreban korporativni carbon footprint

Mjerenje korporativnog GHG footprinta može biti korisno.

Može ga tražiti kupac, grupa, investitor ili drugi standard izvještavanja.

Ali iz same izmjene Zakona 70/2026 ne proizlazi da svaka kompanija u Crnoj Gori mora izračunati svoj ukupni korporativni carbon footprint.

To bi bila preširoka interpretacija.

Prvo treba utvrditi regulatorni status kompanije.

Tek zatim odvojeno analizirati komercijalne ili dobrovoljne potrebe za mjerenjem ugljeničnog otiska.

ISO 14001 registar obaveza treba pregledati prema novom okviru

Kompanija koja primjenjuje ISO 14001 treba periodično da prati promjene relevantnih propisa.

Zakon 70/2026 i Uredba 116/2026 zato treba da budu dio regulatory review-a kod kompanija na koje mogu uticati.

Ako firma ne spada u obuhvaćene aktivnosti, to takođe treba pravilno dokumentovati.

Registar obaveza nije lista svakog ekološkog zakona koji postoji.

Treba da sadrži one propise i zahtjeve koji su relevantni za konkretne procese organizacije.

Promjena proizvodnog kapaciteta može promijeniti regulatorni status

Industrijska kompanija može godinama biti van određenog regulatornog praga.

Promjena proizvodnog kapaciteta, tehnologije ili aktivnosti može promijeniti tu situaciju.

Zato environmental change control treba da uključi i pitanje klimatskih obaveza.

Prije značajnijeg proširenja pogona ima smisla provjeriti:

• da li aktivnost ulazi u obuhvat Uredbe 116/2026;
• da li se mijenja postojeća dozvola;
• da li se mijenja plan praćenja;
• kakve nove evidencije ili verifikacije nastaju.

Takva analiza treba da se desi prije pokretanja izmijenjenog procesa.

Podaci o emisijama treba da imaju vlasnika

Kada kompanija ima zakonsku obavezu praćenja emisija, nije dovoljno da podatke „vodi ekolog“.

Treba biti jasno odakle podatak dolazi i ko je odgovoran za njegov kvalitet.

Dio informacija može dolaziti iz proizvodnje.

Drugi dio iz energetike, nabavke goriva ili laboratorijskih mjerenja.

Zato sistem monitoringa treba da ima definisane izvore, odgovornosti i način provjere.

Ovo je mjesto gdje dobro postavljen ISO sistem može značajno smanjiti regulatorni rizik.

Interni audit treba da prati regulatorne podatke gdje su relevantni

ISO 14001 interni audit nije zamjena za formalnu verifikaciju emisijskog izvještaja.

Ali može provjeriti da li kompanija pravilno upravlja procesima koji daju ulazne podatke.

Na primjer:

da li se koristi aktuelni plan praćenja, da li postoje potrebni zapisi i jesu li odgovornosti jasne.

Tako interni audit može otkriti sistemski problem prije formalne regulatorne verifikacije.

Šta kompanije treba da provjere sada

Najvažnije je prvo utvrditi da li se direktni klimatski regulatorni zahtjevi odnose na kompaniju.

Za industrijske i druge potencijalno obuhvaćene operatere treba provjeriti:

• važeći Zakon 149/2025 + 70/2026;
• obuhvat nove Uredbe 116/2026;
• postojeće dozvole za emisije;
• planove praćenja;
• sistem prikupljanja emisijskih podataka;
• izvještavanje i verifikaciju;
• obaveze vezane za emisione kredite;
• promjene postrojenja koje mogu uticati na status dozvole;
• ISO 14001 registar obaveza usklađenosti.

Za firme koje nijesu direktno obuhvaćene fokus treba biti na relevantnosti klimatskih rizika i zahtjevima njihovih kupaca ili tržišta.

ConsultHQ može povezati klimatske zahtjeve sa ISO 14001 sistemom

Kompaniji nije potreban paralelni „climate folder“ ako već ima funkcionalan EMS.

Potrebno je razumjeti koji klimatski zahtjevi se stvarno odnose na djelatnost i zatim ih povezati sa postojećim procesima.

ConsultHQ može kroz ISO 14001 i regulatory gap analizu provjeriti da li kompanija ulazi u obuhvat novih klimatskih pravila i kako postojeće dozvole, monitoring, dokumentacija i odgovornosti funkcionišu unutar sistema upravljanja životnom sredinom.

Cilj je jasna razlika između stvarne zakonske obaveze, poslovnog klimatskog rizika i dobrovoljnog ESG ili carbon-footprint zahtjeva.

Povezane usluge i tekstovi: ISO 14001 u Crnoj Gori, izmjene Zakona o upravljanju otpadom i gap analiza.

Zvanični izvori: Službeni list: izmjene Zakona 70/2026; Službeni list: osnovni Zakon 149/2025; Službeni list: Uredba 116/2026.

← Svi članci